„Okoliš Europe 2025“

„Okoliš Europe 2025“

 

 

 

Najopsežnije izvješće o okolišu, klimi i održivosti Europe— „Okoliš Europe 2025“ — službeno je predstavljeno u Podgorici, Crna Gora, za regiju zapadnog Balkana. Događaj slavi više od dva desetljeća suradnje između Europske agencije za okoliš (EEA) i šest zemalja zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Regionalno predstavljanje izvješća „Okoliš Europe 2025“ obilježava dva desetljeća partnerstva EEA s Bosnom i Hercegovinom i susjednim zemljama.

 

Doprinos Bosne i Hercegovine europskom okolišnom znanju

 

Već više od 20 godina, Bosna i Hercegovina je aktivna zemlja suradnica EEA putem Europske mreže za informiranje i promatranje okoliša (Eionet). Suradnju zajednički koordiniraju Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine; Federalno ministarstvo okoliša i turizma i Fond za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine; te Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. Putem koordiniranja Eionet mreže u BiH, ove institucije zajednički doprinose podacima o okolišu, analizama i stručnosti koje jačaju zajedničko europsko razumijevanje trendova i izazova u području okoliša.

„Zemlje zapadnog Balkana su dugogodišnji i cijenjeni partneri EEA-e“, rekla je Leena Ylä-Mononen, izvršna direktorica EEA. „Putem Eioneta, naši partneri u regiji, uključujući Bosnu i Hercegovinu, više od dva desetljeća rade kako bi osigurali da su podaci o okolišu diljem Europe robusni, pouzdani i spremni kao podrška za djelovanje. Cilj ovog događaja je prepoznavanje tog napora i povećanje vidljivosti njihovih doprinosa, kako na razini pojedinačnih zemalja, tako i na europskoj razini.“

 

Ključne poruke iz izvješća

 

„Okoliš Europe 2025“, kroz profile zemalja koje su zajednički izradili EEA i institucije zemalja, ističe napredak koji su postigle zemlje suradnice u područjima okoliša, klime i održivosti, kao i izazove koji preostaju. Bosna i Hercegovina je primjerice napredovala usvajanjem novih entitetskih strategija zaštite okoliša i akcijskih planova 2023. godine, te podnošenjem u 2024. godini konačnog nacrta Integriranog energetskog i klimatskog plana Bosne i Hercegovine (NECP) za razdoblje do 2030. godine - što su ključni koraci prema smanjenju emisija, unapređenju energetske tranzicije i ispunjavanju obveza u području zaštite okoliša povezanih sa statusom zemlje kandidata za EU.

„Zapadni Balkan dio je europske priče o okolišu, a njegova uloga u toj priči samo jača“, dodala je Ylä-Mononen.

 

Partnerstvo u cijeloj regiji

 

Suradnja između EEA-e i zapadnog Balkana započela je još 2000. godine i usmjerena je na jačanje praćenja i izvješćivanja o okolišu, usklađivanje s europskim standardima za podatke, te podršku izgradnji kapaciteta i razmjeni znanja.

Predstavljanje izvješća „Okoliš Europe 2025“ u Podgorici okuplja visoke predstavnike iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova*, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, kao i visoke dužnosnike Europske unije i međunarodne partnere.

 

O događaju

 

Regionalni događaj predstavljanja organiziraju EEA i Agencija za zaštitu okoliša Crne Gore, u suradnji s Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjeverne regije.

Glavni govornici:

• Damjan Ćulafić, Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjeverne regije Crne Gore

• Leena Ylä-Mononen, izvršna direktorica, Europska agencija za okoliš

• Milan Gazdić, direktor, Agencija za zaštitu okoliša Crne Gore

• Veleposlanik Johann Sattler, voditelj Delegacije EU u Crnoj Gori

 

Nacionalna fokalna točka (NFP) Bosne i Hercegovine

 

U Bosni i Hercegovini, suradnju s EEA zajednički koordinira nekoliko institucija: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine; Federalno ministarstvo okoliša i turizma i Fond za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine; te Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. Ove institucije zajedno služe kao nacionalne fokalne točke EEA i surađuju u punom partnerstvu s EEA putem Eioneta.

*Ova oznaka ne dovodi u pitanje stavove o statusu i u skladu je s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1244/1999 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o deklaraciji o neovisnosti Kosova.