Intervju ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

1.  Mljekari u BiH su blokirali carinske terminale kako bi spriječili uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz EU. Što nadležne institucije u BiH i konkretno, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, poduzimaju po ovom pitanju?

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, sukladno dogovoru koji je postignut na sastanku od 11. studenog 2014. godine, a na kojem su sudjelovali predstavnici i Vijeća ministara BiH i entitetskih vlada, definiralo je set zaključaka koji je upućen Vijeću ministara BiH na razmatranje. Dati zaključci, iz kojih bi trebale biti poduzete konkretne aktivnosti koje će biti provedene od strane nadležnih institucija na svim razinama vlasti u BiH, trebale bi svakako doprinijeti poboljšanju situacije u oblasti mljekarstva u BiH. Radi se o različitim aktivnostima koje se mogu grupirati u nekoliko osnovnih pravaca, a koje podrazumijevaju, primjerice, jačanje kontrole uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH, odnosno intenziviranje aktivnosti u pravcu proširenja potencijala plasmana ove kategorije proizvoda iz BiH na strana tržišta. Ovdje, naravno, centralno mjesto zauzima tržište Evropske unije, ali i tzv. treća tržišta, kao što su tržišta Republike Turske ili Ruske Federacije, iako među njima postoje i određene razlike. Paralelno s tim, vrše se konstantne dodatne i detaljne analize uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH i, za sada, sve analize pokazuju da se prekomjeran uvoz ili dampinški uvoz ne može registrirati. U isto vrijeme, niko ne osporava činjenicu da su se na određenim prodajnim mjestima zaista pojavili mliječni proizvodi ispod normalne ili realne cijene, međutim, potrebno je utvrditi razloge za datu pojavu.

2.  Da li se slični problemi mogu očekivati kada je riječ i o nekim drugim proizvodima u BiH i da li se vrše analize njihovog uvoza?

U Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u okviru naših nadležnosti, uz mlijeko i mliječne proizvode, obavljaju se određene analize kada je riječ i o uvozu mesa i mesnih prerađevina u BiH. Predmetne analize će biti završene u narednom razdoblju , međutim, prema preliminarnim podacima određeni specifični trendovi se mogu primjetiti, te je neophodno utvrditi njihove uzroke prije poduzimanja bilo kakvih daljnjih koraka. U svakom slučaju, nakon završetka ovih analiza i utvrđivanja relevantnih kretanja u kontekstu količine i cijene uvoznog mesa i mesnih proizvoda, sukladno rezultatima do kojih će se doći, te uvažavajući propisane procedure, nadležne institucije u BiH poduzeti će odgovarajuće mjere.

3.  Mljekari su na prosvjedima, bez obzira na uvođenja prelevmana, iznijeli su i zahtjev za osiguranjem „plavog dizela“, te smanjenjem broja graničnih prijelaza za uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz Evropske unije u BiH?

Kada je riječ o tzv. „plavom dizelu“, da vas podsjetim, iako se ne radi o direktno našoj nadležnosti, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je do sada, u relativno kratkom vremenskom razdoblju , dva puta pokrenulo inicijativu da se ovo pitanje riješi na razini BiH, međutim, oba puta nismo naišli na razumijevanje, te su inicijative odbačene. Međutim, i pored toga, ovih dana smo ponovo, po treći put uputili ovu inicijativu, te se nadamo da će ovaj put biti više razumijevanja od strane onih koji o ovom pitanju, uostalom, i odlučuju. Pitanje graničnih prijelaza sa EU, odnosno Hrvatskom regulirano je posredstvom odgovarajućeg sporazuma koji je zaključen 19. lipnja 2013. godine, te je za bilo kakvu eventualnu redukciju broja graničnih prijelaza potrebno ući u izmjene ovog sporazuma. Slažem se da je BiH i posebno, Republika Srpska oštećena ovakvim rješenjima i znam da je i prilikom njegove ratifikacije definiran stav da se pokrenu inicijative prema Briselu kako bi do odgovarajućeg prilagodbe ovog sporazuma i došlo, a zašto to nije realizirano trebaju da odgovore oni koji ovim procesima i rukovode.

4.  Koji je izlaz za postojeću situaciju u oblasti mljekarstva?

Mislim da se radi o godinama gomilanim problemima različite prirode. U kontekstu vanjskotrgovinske razmjene, o čemu isključivo mogu da govorim, ključno pitanje je pružanje dodatnih tržišta za proizvode iz BiH, što podrazumijeva ispunjavanje jasno definiranih uvjeta i kriterija, koji nisu ni malo laki i čija realizacija predstavlja odgovornost svih u BiH, kako institucija na različitim razinama vlasti, tako i gospodarskih subjekata, o čemu svjedoče i nalazi FVO misije iz ove godine. Dakle, i ova dešavanja svima trebaju da predstavljaju posljednji poziv na otrežnjenje i intenziviranje aktivnosti kako bi se uvjeti za povećan izvoz ove kategorije proizvoda iz BiH stekli u što kraćem vremenskom razdoblju .

MVTEO BiH