Smanjenje carinskih stopa prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju od 01.01.2011. godine

 

Primjena Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU započela je 01. jula 2008. godine. S početkom primjene ovog Sporazuma započeto je i sa ukidanjem carinskih stopa pri uvozu proizvoda porijeklom iz EU, prema dinamici ugovorenoj u aneksima i protokolima koji su pripadajući dio ovog Sporazuma.

Obzirom da su BiH carinske koncesije pregovarane na bazi Carinske tarife BiH za 2007. godinu, prema kojoj je gotovo 30 % tarifnih linija već bilo na 0% carinskoj stopi, a da je za 23% carinskih linija (uglavnom industrijskih proizvoda) ugovorena liberalizacija od 01.07.2008. godine prema dinamici u aneksima i protokolima, za preostale 4 godine prijelaznog perioda nije ostalo mnogo tarifnih linija za početak liberalizacije. Od 2009. godine oko 24 % tarifnih linija započelo je ugovorenu liberalizaciju, a od početka 2011. godine novih približno 13% tarifnih linija, tačnije 1355 tarifnih linija prema Carinskoj tarifi za 2011. godinu. Preostaje oko 7% tarifnih linija za liberalizaciju 2013. godine a nešto manje od 3% tarifnih linija ostaje na punoj carinskoj zaštiti, odnosno MFN carini i nešto manje od 1% tarifnih linija na režimu kvota.

 

Sva ugovorena smanjenja carinskih stopa za robe porijeklom iz EU unesena su u Carinsku tarifu za 2011. godinu, koja će uskoro biti objavljena u „Službenom glasniku BiH“, a nakon toga i na službenoj web stranici Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Od 01. januara 2011. godine, carina će biti u potpunosti ukinuta za dizel-gorivo, bezolovni motorni benzin s oktanskim brojem 95 ili većim, lož ulja, nove vanjske pneumatske gume za putničke automobile, autobuse, bicikla i kamione, ostale proizvode od gume i za određene proizvode tekstilne industrije i to od krzna, svile, vune, pamuka i sintetike, te na određene sportske rekvizite. Nadalje, carina će u potpunosti biti ukinuta na određene predmete građevinske i metalne industrije kao što su proizvodi od cementa, stakla i keramike, zatim na određene proizvode od goveđeg, ovčijeg i kozijeg mesa, te na određene mliječne proizvode, poput namaza, sireva i pavlake.

 

Sa sadašnjih 6% na 4% bit će snižena carinska stopa na juneće meso, prženu kafu sa i bez kofeina, a u potpunosti će carinska stopa na ove proizvode biti ukinuta 2013. godine. Od 01. januara bit će smanjene stope carine sa 6% na 4% na uvoz iz EU bezolovnog motornog benzina sa oktanskim brojem manjim od 95, kompresorska i turbinska ulja za podmazivanje. Stope carine se od početka 2011. godine smanjuju i na određene mliječne proizvode, poput nekih jogurta, mliječnih namaza i sl. u zavisnosti od sadržaja mliječne masnoće u istima i to sa trenutnih 6% na 4%.

 

Stopa carine sa 9% na 6% se smanjuje za polovna putnička motorna vozila sa porijeklom iz EU, određene tekstilne proizvode poput kaputa, ogrtača i pelerina od umjetnih i sintetičkih vlakana, odijela od vune, jakne, sakoi i hlače, kostimi od vune, pamuka i sintetičkih vlakana, bluze i košulje od pamuka ili sintetičkih vlakana i slično.

 

Postepeno ukidanje carina sa 9% na 6% od početka naredne godine odnosi se i na draguljarske predmete i predmete zlatarstva.

 

Ekonomski analitičari smatraju da je smanjenje carinskih stopa od 01. januara na pojedine robe koje se uvoze iz zemalja EU premalo i na mali broj proizvoda da bi imalo bilo kakve značajne efekte na njihove cijene na tržištu BiH. Za većinu proizvoda je najvjerovatnije  da uopšte neće biti pojeftinjenja što znači da će se prihodi od smanjenja carina „prelijevati u džepove“ uvoznika ili trgovaca. Kada su u pitanju cijene polovnih automobila na bh. tržištu, smatra se da će na smanjenje njihovih cijena više uticati ukidanje njihovog starosnog ograničenja, nego smanjenje carinske stope za 3% za automobile porijeklom iz EU.

 

U idealnom scenariju smanjenje carina bi trebalo dovesti do smanjenja troškova inputa i krajnjih prodajnih cijena za industrije koje ih koriste kao sirovine za proizvodnju gotovih proizvoda, što bi u konačnici trebalo poboljšati konkurentnost kompanija koje proizvode takve proizvode, te na kraju smanjiti pritisak na kućne budžete stanovništva. Snižavanje cijena uopće u većoj mjeri zavisi i od tržišne strukture, obzirom da monopolizacija i kartelizacija domaćeg tržišta zasigurno dovode do prelijevanja ušteda na carinama i troškovima inputa u profite proizvođača ili marže trgovaca, prije svega zato što je formiranje cijena na tržištu BiH slobodno i cijene zavise isključivo od ponude i potražnje. Inače, ne postoji mehanizam kojim bi država, koja ima slobodno formiranje cijena, bilo koga prisilila da za postotak smanjenja stope carine, smanji i finalnu cijenu proizvoda.