Svjetski dan ptica selica 14-15 maj 2011. god. "Promjene prilikom korištenja zemljišta iz ptičje perspektive“.

 

Svjetski dan ptica selica obilježava se drugog vikenda u maju, još od 2006. godine, u svrhu podizanja svijesti kod javnosti o potrebi zaštite ptica selica i njihovih staništa. Širom svijeta organiziraju se različiti događaji, festivali, radionice i izleti, koji imaju za svrhu promatranje ptica.

 

Svake godine, oko pet milijardi ptica - 187 vrsta - seli se iz Evrope i Azije u Afriku, a oko pet milijardi ptica - 200 vrsta - seli se iz Sjeverne u Južnu Ameriku. Nakon što tamo provedu zimu, ptice se u proljeće vraćaju na sjever - na svoja gnjezdilišta gdje započinju novi ciklus gniježđenja.

 

Tema za obilježavanje Svjetskog dana ptica selica 14. i 15. maja 2011. godine obilježava se pod nazivom "Promjene prilikom korištenja zemljišta iz ptičje perspektive“.

 

Pogled iz ptičije prespektive je bez premca i omogućava pticama da primijete promjene koje trenutno ugrožavaju mnoge ekosisteme naše planete. Istovremeno, svake godine sve više i više је ptica selica, koje ovise o svojim putovanjima, i nestaje na istim.

 

Zbog pomenutih promjena ekosistema, ne postoji garant da će prijeko potrebna staništa ptica selica, neophodna za njihovu migraciju, biti tamo i slijedeći put kada se one vrate. Većina tih promjena uzrokovanih je humanim korištenjem zemljišta i imaju direktan uticaj na populaciju ptica selica, koje su posebno osjetljive na bilo kakve smetnje na mjestima koje koriste tokom migracijskog ciklusa.

 

Kroz svoju ovisnost o staništima duž njihovih migratornih ruta, ptice često prije mnogih drugih životinjskih vrsta, prve osjete učinke promjene okruženja, što ih čini ključnim pokazateljem stanja našeg okoliša. Fokusirajući se na "Promjene u korištenju zemljišta iz ptičje perspektive" Svjetski dan ptica selica 2011. godine ima za cilj da ukaže na negativne posljedice ljudskog djelovanja na ptice selice i naše globalno okruženje. Inicijativa za obilježavanje ovog dana pokrenuta je pod pokroviteljstvom Sporazuma o zaštiti afričko-euroazijskih migratornih ptica močvarica (AEWA) i Konvencije o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonska konvencija). Širom svijeta organiziraju se različita događanja poput festivala, radionica i izleta s temom promatranja ptica.

Seobu ptica obično povezujemo sa lakoćom i slobodom. Ipak, problemi s kojima se ptice susreću na svojim dugim selidbenim putevima su sve samo ne beznačajni. Osim prirodnih prepreka i loših vremenskih (ne)prilika ptice se na svom putu suočavaju i s preprekama koje im stvara čovjek.
Rotirajuće elise vjetroelektrana, žice dalekovoda, visoke antene, pticama nevidljive velike staklene površine i visoke zgrade svake godine ubijaju i preusmjeravaju veliki broj ptica sa njihovih uobičajenih migratornih puteva. Postoje razni načini kojima se mogu izbjeći negativni uticaji infrastrukture na ptice i oni bi se trebali i primjenjivati.

 

Migracije su jedna od najvažnijih osobina ptica selica i faktor njihove zadivljujuće raznolikosti širom svijeta. Neke vrste ptica odlaze na kratke udaljenosti, dok druge prevaljuju ogromne razdaljine do svojih zimovališta na južnoj zemljinoj polulopti. Seobe ptica su izazov u zaštiti prirode jer se ptice redovno premještaju preko ogromnih područja, pa okolnosti na njihovim putevima selidbe ili područjima zimovanja mogu uzrokovati pad brojnosti na udaljenim gnjezdilištima.

 

Mnogim vrstama ptica selica, iz dana u dan, smanjuje se brojnost, pa je detaljno poznavanje selidbenih puteva, odmorišta i područja zimovanja na vrhu prioriteta njihove zaštite. Selidba ptica u mnogim zemljama sistematski se prati već više od stotinu godina. Također je bitno i prstenovanje ptica. Praćenje kretanja prstenovanih ptica omogućuje nam da odredimo njihove selidbene puteve i odmorišta, a to su ključne informacije potrebne za planiranje mreža zaštićenih područja za ptice.

 

Na samom kraju, želimo da napomenemo da očuvanjem migratornih staništa o kojima ovise ptice selice ujedno pomažemo i flori i fauni tog područja, čime istovremeno osiguravamo i budućnost naše planete.