1. konstitutivna sjednica Izvršnog odbora DNA

Dana 26.09.2011. godine, u Banja Luci, u prostorijama Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske (UNFCCC kontakt institucija za BiH) održana je 1. konstitutivna sjednica Izvršnog odbora DNA, čime je Bosna i Hercegovina   i zvanično uspostavila DNA tijelo za implementaciju projekata Mehanizma čistog razvitka (CDM) u okviru Kjoto protokola (KP). Tokom održavanja sjednice Izvršnog odbora usvojen je Poslovnik o radu DNA u BiH koji preciznije definira način rada DNA tijela, kao i procedure i rokove neophodne za ocjenjivanje i odobravanje potencijalnih CDM projekata od strane ovog tijela.

Osnovna svrha Mehanizma čistog razvitka (CDM) je da pomogne zemljama u razvoju (zemljama koje nisu potpisnice Aneksa 1 – u koje spada i BiH) da se razvijaju na principima održivog razvoja, istovremeno pomažući industrijaliziranim zemljama (potpisnicama Aneksa 1 UNFCCC-a) u ostvarivanju njihovih obveza za redukcijom emisija gasova koji izazivaju efekat staklene bašte (GHG). Formiranjem DNA tijela omogućeni su primarni uvjeti za privlačenje stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu od strane industrijaliziranih (Aneks I) zemalja članica Konvencije putem investiranja u naše prioritetne sektore (kao što su energetika, kemijska industrija, itd.), omogućavajući razvijanje istih na principima održivog razvitka uporabom modernih tzv. „zelenih“ tehnologija. Ovim se otvaraju i mogućnosti za potencijalno povećanje transfera novca u Bosni i Hercegovini, modernizaciju industrije, kao i otvaranje novih radnih mjesta.

Način na koji Bosna i Hercegovina može ostvariti korist od Mehanizam čistog razvitka ogleda se u tome što imamo mogućnost da:

Ø dalje razvijamo tržište za energetsku efikasnost i obnovljivu energiju;

Ø dobijemo pristup modernim tehnologijama;

Ø privučemo direktna strana ulaganja kroz ponudu ekološki prihvatljivih projekata svim zainteresiranim subjektima;

Ø osiguramo razvitak infrastrukture, povećamo bruto nacionalni dohodak i povećamo zaposlenost;

Ø poboljšamo kvaliteta zraka i životne sredine, te diversifikujemo ponudu izvora energije s ciljem da postanemo manje zavisni od isporuke fosilnih goriva.

Također  možemo reći da je sada Bosna i Hercegovina u mogućnosti da, kroz razvijanje potencijalnih CDM projekata i njihovim predstavljanjem zainteresiranim subjektima, doprinese smanjenju emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte (GHG) na globalnom nivou, te da su započete aktivnosti na ispunjavanju jednog od prioriteta Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (definiranim članom 108.), a to je implementacija Kjoto protokola.

Potencijali za smanjenje emisije GHG u Bosni i Hercegovini su:

Ø Povećanje energetske efikasnostosti jer BiH ima energetsku intenzivnost veću nego u ostalim zemljama u okruženju

Ø Izgradnja mini hidroelektrana (do 20MW) iskorištenost hidropotencijala manja od 50%

Ø Korištenje biomase - godišnja sječa drveta oko 5 miliona m3

Ø Proizvodnja energije gasifikacijom otpada (primjer sarajevska deponija otpada)

Ø Korištenje energije vjetra

Ø Korištenje energije termalnih voda

U obzir mogu doći samo projekti koji su ekološki povoljni, društveno prihvatljivi i koji doprinose napretku (tj. smanjenju emisija GHG) u odnosu na nastavak dosadašnje prakse u zemlji domaćinu.

Sljedeći korak koji je je neophodno preduzeti je razviti CDM politike za podsticanje proizvodnje i korišćenje energije iz obnovljivih izvora uz međunarodnu podršku, kroz izradu odgovarajućih uputstava za poeduzetnike i za poeduzeća koja imaju velike emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte u Bosni i Hercegovini.