OBRAĆANJE ministra Mirka Šarovića na UN Konferenciji o održivom razvoju (Rio+20) Rio de Janeiro, Republika Brazil 20.06.2012. godine

Vaša kraljevska visočanstva,

Gospođo predsjednice,

Ekselencije predsjednici,

Ekselencije premijeri,

Vaša ekselencijo Generalni sekretaru

Ekselencije ministri,

Uvaženi delegati konferencije,

Dame i gospodo,

Čini mi posebnu čast i veliko zadovoljstvo da vas danas mogu pozdraviti u ime Bosne i Hercegovine u povodu organizovanja ovoga impozantnog i najavažnijeg globalnog skupa u Svijetu, na kojem se razgovara o zelenoj i održivoj budućnosti čovječanstva.

Osjećam veliku potrebu da se zahvalim zemlji domaćinu, Republici Brazil, na toploj dobrodošlici, kao i Sekretarijatu Konferencije i Ujedinjenim nacijama, na izvrsnoj organizaciji ovoga veoma zahtjevnog skupa, za koji sam siguran da će donijeti rezultate koji će nas voditi ka najboljem rješenju trenutnih ekonomskih, okolinskih i socijalnih problema.

Bosna i Hercegovina izražava spremnost da zajedno sa međunarodnom zajednicom preuzme dio svojih obaveza i odgovornosti kako bi trenutnu ekološku krizu pretvorili u skup ekoloških šansi, te izbjegli ekološku dramu, koja nas očekuje.

Saradnja sa Evropskom unijom je dio naših svakodnevnih aktivnosti u kojima podržavamo napore koji se čine na tom polju. I ovom prilikom želimo da istaknemo da pozdravljamo i podržavamo napore koje u pregovaračkom procesu Europska unija čini.

Svjesni činjenice da niti jedna država u svijetu ne može sama rješavati teška i izazovna okolinska pitanja, smatramo da samo u dijalogu sa drugim zemljama možemo postati uspješni, efikasni i efektivni, te spremni da racionalnim korištenjem prirodnih resursa, uspostavimo jasnu i jaku osnovu „zelene ekonomije“.

Kako su okolinska pitanja globalna, a problemi regionalni i lokalni, nastojimo da ojačamo regionalnu saradnju na rješavanju okolinskih problema, te damo podsticaj za „zelenu ekonomiju“.

Klimatske promjene, iscrpljivanje neobnovljivih izvora energije, suše i poplave, gubitak biodiverziteta, te dodatne prirodne i ljudskim djelatnostima izazvane okolišne katastrofe, dovode do sve oštrijih regulatornih zahtjeva u svim zemljama, uključujući BiH, koje nose i određene ekonomske i tržišne implikacije.

No, ovi izazovi se mogu gledati kao mogućnosti i šanse. Investicije u „zelenu infrastrukturu“, transfer tehnologije i rješenja koja pomažu u suočavanju i adaptiranju na okolišne izazove, vide se kao izlaz, kako u nerazvijenim zemljama tako i u zemljama u tranziciji.

Za to nam treba odgovorna internacionalna institucionalna infrastruktura koja će kroz indikatore „zelene ekonomije“ procjeniti nedostatke i ubrzati proces iskorjenjavanja siromaštva.

Smatramo da izlazni dokument ovoga skupa predstavlja jasan putokaz kojim bi uvjerili preko 7 milijardi stanovnika da smo odgovorni u ovome procesu i da želimo postići uspjeh u rješavanju problema izazvanih prevelikim i neravnomjernim korištenjem i opterećenjem resusra ekosistema.

U skladu sa pomenutim globalnim izazovima i specifičnim problemima u BiH, može se očekivati da buduće aktivnosti i investicije trebaju biti usmjerene na: obnovljive izvore energije, energijsku efikasnost u procesima proizvodnje, efikasno korištenje vode, bolje upravljanje čvrstim otpadom, eko-transport, organsku poljoprivredu.

Kako smo brdsko planinska zemlja, koncept održivosti nastojat ćemo postići i kroz razvoj i održivo upravljanje planinskim sistemima, jer su planine značajan izvor vode, energije i biološke raznolikosti.

U kontekstu globalnih tendencija u očuvanju životne sredine težnja za zaštitom planinskih ekosistema i na naučnim osnovama upravljanja istim u budućnosti će biti na listi prioriteta Bosne i Hercegovine.

Planinski kompleksi su osjetljivi na ubrzanu eroziju tla, pojavu klizišta i nagli gubitak staništa, što u konačnici ima za posljedicu i smanjenje genetičke raznolikosti.

Kao zemlja koja se nalazi u području posebno ranjivom na klimatske promjene šokirani smo nedavno iznesenim naučnim mjerenjima da su monitoring stanice postavljene na arktičkom polarnom krugu registrovale emisije stakleničkih plinova veće od 400 ppm-a.

To predstavlja znak da moramo krenuti u odlučnu bitku za spas čovječanstva ubrzavajući aktivnosti na prevenciji neregularnih antropogenih zahvata u okoliš, stvarnoj borbi za iskorjenjivanja siromaštva i ovu situaciju shvatiti kao izazov za stvaranje društva veće socijalne pravde, jer je održivi razvoj nemoguć bez socijalne pravičnosti.

Smatramo da, ljudsko društvo u ovom momentu može naći odgovor na postojeće okolinske izazove samo u harmoniji sa prirodom. Sve drugačije akcije vode novoj degradaciji ekosistema i predstavljaju novi faktor pritisaka na okolinu, ekonomiju i društvo.

Bosna i Hercegovina je zemlja koja se nalazi u području veoma osjetljivom na klimatske promjene, a koje se manifestuju povećanjem temperature i promjenom pluviometrijskog režima, te povećanju intenziteta i frekvencije perioda sa sušama i poplavama koje će biti sve izraženije.

S tim u vezi, zadnje tri godine imali smo velike probleme sa poplavama i sušama, dok smo ove godine u cijeloj regiji jugoistočne Evrope imali rekordno visoke sniježne padavine sa rekordno niskim temperaturama. To je privremeno paralisalo privredne aktivnosti, a za posljedicu smo imali veći broj smrtno stradalih lica, te velike ekonomske štete.

Smatram da ćemo iz Rio de Žaneira otići zadovoljni učinjenim, te poslati svijetu jasnu poruku da smo u duhu konsenzusa ostvarili napredak koji daje dovoljno prostora da svaka zemlja, imajući u vidu potrebe čovječanstva, kroz implemenetaciju nacionalnih ciljeva, doprinese postizanju globalnih ciljeva održivog razvoja.

Hvala!