Vijesti

U MVTEO BiH održan sastanak na temu: Učešće domaćih proizvoda u većim tržnim centrima na teritoriju Bosne i Hercegovine i o mogućnostima izvoza u prodajne centre na teritorijima drugih država

Vijesti

10.11.2010

U Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine održan je sastanak na temu: Učešće domaćih proizvoda u većim tržnim centrima na teritoriju Bosne i Hercegovine i o mogućnostima izvoza u prodajne centre na teritorijima drugih država. Sastanku su prisustvovali predstavnici MVTEO BIH, Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i USAID-a, te predstavnici trgovačkih lanaca: Tuš-Trade, Mercator BH i Konzum BiH, dok se sastanku nisu odazvali predstavnici trgovačkih lanaca: Interex (iz opravdanih razloga) i Delta Maxi (koji su ponovo izostali).

Cilj sastanka je uspostavа suradnje, te prenošenje informacija proizvođačima, kako bi oni poboljšali proizvodnju i svojim proizvodima zadovoljili kriterije krajnjih potrošača.

Ovom prilikom pohvaljena je Mercator-ova akcija „100% domaća zimnica“, a Tuš-Trade i Konzum zbog učešća domaćih proizvoda, gdje se vidi napredak u odnosu na prethodno razdoblje. Pored primjetnih poboljšanja, još uvijek su prisutne i primjedbe domaćih proizvođača vezane za uvjete plasiranja njihovih proizvoda putem nekih trgovačkih lanaca i preduge rokove plaćanja. Predloženo je i izravno povezivanje Zadruga i trgovačkih lanaca.

Ovom prilikom predstavnici trgovačkih lanaca su prisutne upoznali s temeljnim problemima koji se javljaju kod domaćih proizvođača (pogotovo kad su u pitanju poljoprivredni proizvodi) i oni se odnose na kvalitetu, količinu i asortiman proizvoda, te kontinuitet u isporuci. Najveći problem je u diverzifikaciji proizvodnje, jer se proizvođači fokusiraju na proizvodnju određenih biljnih vrsta, a da potencijali leže i u drugim koji se trenutačno manje ili nikako ne proizvode na ovim prostorima. Isto tako obje strane moraju zadovoljiti svoje komercijalne uvjete, a oni proizvođači koji ulažu napore i sredstva za unapređenje proizvodnje ostvaruju pozitivne rezultate i zbog toga njihovi proizvodi lako nađu mjesto na policama.

Iz Mercatora su istakli da su njihiv cilj i vizija veća zastupljenost domaćih proizvoda što se i ostvaruje kroz projekte kao što je već pomenuta „100% domaća zimnica“ kao i još dva projekta u suradnji s USAID-om i UNDP-om, koji imaju za cilj pomoć sa stručnim znanjem i organizaciji razvijanja domaće proizvodnje, pa shodno tome, prethodnih mjeseci organizirano je više sastanaka sa poljoprivrednim proizvođačima uključujući se u svaki segment proizvodnje. Planira se, također na prostoru tri mikrolokacije (Sarajevo, Tuzla, Mostar) osigurati potrebita infrstruktura, kao što su kalibratori, hladnjače, sušnice, kamioni hladnjače, kako bi doprinijeli kvaliteti proizvoda.

Predstavnici Konzuma su nalasili da ulažu napore tako što svemu što se može proizvesti u BiH daju šansu da se nađe na policama maloprodajnih objekata i kontaktiraju sve domaće proizvođače, a na njima je da odgovore na sve zahtjeve koje traži kupac kako bi zadržali kvalitet i izborili se za opstanak na tržištu. Na policama se nalaze oni proizvodi domaćih proizvođača koji se kvalitetom svojih proizvoda uspješno bore s konkurencijom. Isto tako izvjestili su o toma, da se bh. proizvodi plasiraju u okviru robne marke i da se preko robne marke planira plasman bh. proizvoda u njihovim maloprodajnim objektima u zemljama regiona. Predloženo je i da se organiziraju sastanci s proizvođačima po različitim skupinama proizvoda.

Predstavnik Tuša je istakao da su u okviru svoje robne marke robu uvozili iz Slovenije, ali su u fazi prestruktuiranja, tako da se sada baziraju na bh. proizvodnju i da već proizvode iz Bosne i Hercegovine plasiraju na slovenačko tržište, a planiraju i da u okviru robne marke ove proizvode plasira u Srbiju i Hrvatsku. Naglasio je da se u Tušu kontinuirano provode akcije po skupinama proizvoda i da je u okviru toga zastupljeno dosta domaćih proizvoda, naručito u okviru robne marke, a da su akcije za svježi program naručito aktualne u njihovoj sezoni i da su svi značajniji bh. proizvodi zastupljeni u Tušu.

Šef Odjela za voće i povrće u okviru projekta FARMA, financiranog od strane USAID-a g. Nedim Džano iznio je program kojim oni podržavaju poljoprivrednu i prehrambenu proizvodnju kroz organiziranje edukativnih sastanaka s proizvođačima, kako bi im prenijeli znanja i iskustva vezana za uvođenje standarda, kvaliteta proizvoda, kontinuiteta proizvodnje i plasmana, a samim tim i povećanje izvoza, povećanje uposlenosti i unapređenju proizvodnje. Konkretno, preko ove organizacije, zadruge su uspostavile kontakt s Mercator-om i svoju jabuku brendirali, napravili ambalažu i tako je plasirali na tržište, ali problem kod proizvođača je taj da ne uspijevaju da održe kontinuitet i kvalitetu proizvoda, kako bi konstantno zadovoljavali zahtjeve krajnjeg potrošača. Izražena je spremnost tržnih centara da izađu u susret i daju pogodnosti, i to znači da je relativno lako ući na police, ali treba proizvode tamo i zadržati. Ovaj projekt je formiran na prostoru Sarajeva, Tuzle i Mostara i ima namjeru da se širi na ostatak zemlje i spreman je da unaprijedi prehrambenu industriju dovođenjem eksperata iz ove oblasti i uspostavom velike mreže konzultanata. Gospodin Džano je zaključio da mali proizvođači nisu spremni da se udružuju pa se javljaju uska grla u proizvodnji zbog problema skladištenja, pakovanja, sortiranja i sl. zbog čega se ne može ispuniti uvjeti kontinuiteta i kvaliteta u isporuci proizvoda. Ovaj Projekt raspolaže sa fondom od 2 milijuna američkih dolara koji su namijenjeni za nabavku opreme, marketing i sl. a predstavljaju nepovratna sredstva, i kroz njihovu realizaciju moraju se opravdati aktivnosti.

Raspravljano je i o Zakonu o unutarnjoj trgovini Federacije BiH, objavljenom u „Službenim novinama Federacije BiH“, br. 40/10, o čijem će tumačenju trgovački lanci uputiti upit Federalnom ministarstvu trgovine i MVTEO BiH, jer im nije jasna primjena određenih odredbi Zakona, kao ni način utvrđivanja učešća domaćih proizvoda u pojedinim skupinama proizvoda i uopće o valjanosti i opravdanosti Zakona.

Na kraju je zaključeno da se nastavi suradnja i razmjena informacija, kao i pozitivni trendovi povezivanja domaćih proizvođača i tržnih centara.