ZIROJEVIĆ: REGIONALNA SURADNjA KLjUČ GOSPODARSKOG RAZVITKA

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević izjavio je sinoć u Beogradu da Republika Srbija ima kapacitet da bude generator razvitka gospodarstva u regionu, a da BiH i njeni entiteti treba da se potrude da zajedničkom suradnjom, kako na političkom, tako i na gospodarskom planu, budu uključeni u gospodarske tokove Srbije.

Učestvujući na ''Ekonomskom samitu Republike Srbije – 10 godina'', čiji su organizatori Privredna komora i Savjet stranih investitora Srbije, ministar Zirojević se osvrnuo na stanje u realnom sektoru gospodarstva, podsjećajući da je u proteklom razdoblju evidentiran pad stranih izravnih investicija i uplata iz inozemstva, manji priliv kreditnih sredstava iz inozemstva, opadanje proizvodnje u sektoru gospodarstva, pad izvoza, kao i veća razina gašenja u odnosu na otvaranje novih poduzeća, likvidaciju i stečaj poduzeća, gubitak radnih mjesta u sektoru gospodarstva itd.

On je potvrdio da su mehanizmi borbe protiv krize različito korišteni u entitetima BiH.

''U Republici Srpskoj, zahvaljujući prodaji Telekoma i uspješnoj privatizaciji naftne industrije, formirana je Investiciono-razvojna banka, koja je pomoću raspoloživog kapitala od oko milijardu i po konvertibilnih maraka, uspjela da isfinancira realizaciju značajnih infrastrukturnih projekata, koji su pomogli sektoru građevinarstva i poduzećima u njemu da ostanu likvidni, a s druge strane, zahvaljujući povoljnim kreditnim sredstvima ove banke, značajan broj poduzeća je zadržao likvidnost i solventnost, te nastavio postojeće i pokrenuo nove poslove, što je također utjecalo na poboljšanje gospodarske situacije u RS'' - precizirao je Zirojević.

On je konstatirao da je situacija u  Federaciji BiH, zbog komplikovanije organizacijske strukture i veće javne potrošnje, bila teža, ali da su i u ovom entitetu nastavljeni radovi na značajnim infrastrukturnim projektima, kao i financiranje gospodarstva kroz komercijalne banke, ali i Investicionu banku Federacije.

''Obzirom da su izravne mjere i instrumenti za moguće utjecaje u gospodarstvu suštinski u rukama entiteta i njihovih vlada, Vijeće ministara BiH trudilo se da putem predlaganja zakonskih i podzakonskih akata sa razine BiH i naravno mjerama štednje, utječe da se utjecaj krize ublaži'' – rekao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

On je istakao da je upravo u tom dijelu bila najznačajnija uloga i Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa /MVTEO/ BiH, koje za oblasti vanjskotrgovinske politike, stranih izravnih investicija, međunarodnih trgovinskih odnosa i carinsku politiku, ima izravnu mjerodavnost.

''Upravo na ovom polju, u nastojanju da postanemo dio regionalnih, europskih i svjetskih integracija, MVTEO BiH najviše i funkcionira u trgovinskom aspektu'' – naveo je Zirojević.

On je podsjetio da je BiH, kao i Srbija članica CEFTE, i naglasio da tim BiH vodi intenzivne pregovore u svezi s prijemom u članstvo u Svjetsku trgovinsku organizaciju, koji bi trebalo da budu finalizirani naredne godine. Dodao je da BiH, pored ovih trgovinskih odnosa, ima i Ugovor o slobodnoj trgovini sa Turskom i Ugovor o preferencijalnoj trgovini sa Iranom.

Ministar Zirojević potvrdio je da je zvanična politika Vijeća ministara BiH, kao i MVTEO BiH da vode liberalnu trgovinsku politiku zemlje, s ciljem uključivanja BiH u trgovinske integracije.

''Kao mjerodavni ministar, uvjeren sam da se pravila trgovinskih integracija moraju poštovati, i da su ona dugoročni instrument za jačanje gospodarstva zemlje. Zagovornik sam teze, da Srbija i BiH kao zemlje prvenstveno CEFTA regiona, svoju trgovinsku politiku i suradnju, treba da grade na ovim pravilima, ali bez korištenja necarinskih i tehničkih prepreka trgovini, na šta često imam primjedbe od bosanskohercegovačkih gospodarstvenika'' - poručio je Zirojević.

On je precizirao da se opseg vanjskotrgovinske razmjene BiH od 2007.godine do 2009. godine kretao od 19,8 milijardi KM u 2007. godini, 22,99 milijarde KM u 2008. godini i 17,8 milijardi KM u 2009. godini. Uvoz je bio 13,8 milijardi KM u 2007. godini, 16,28 milijardi KM u 2008. godini i 12,34 milijarde KM u 2009. godini. U 2007. godini izvoz BiH je bio 5,93 milijarde KM, u 2008. godini 6,7 milijardi KM i u 2009. godini 5,53 milijarde KM. U istom ovom razdoblju, pokrivenost uvoza izvozom u BiH se kretala u rasponu od 42 do 45 %.

''I kao finalno obrazloženje mojoj tvrdnji za liberalan vanjskotrgovinski režim BiH, dat ću vam podatke da je BiH za prvih 10 mjeseci ove godine ostvarila uvoz u vrijednosti od 8,63 milijarde KM, izvoz u vrijednosti 4,6 milijardi KM, i prema tome, zabilježila rekordnu pokrivenost uvoza izvozom od 53,28 posto. Kažem rekordnu, zato što je BiH nažalost uvozno ovisna zemlja, a ovo je najveća pokrivenost uvoza izvozom, od njenog postojanja'' – naveo je Zirojević u svom obraćanju na ''Ekonomskom samitu Republike Srbije – 10 godina'', koji se održava 1. i 2. studenog ove godine u Beogradu.

                                                                                                           

On je apostrofirao da je BiH zemlja sa svega 40 posto iskorištenih hidropotencijala, ali da su u ovoj oblasti već potpisani određeni ugovori o zajedničkoj suradnji i izgradnji hidroenergetskih objekata između elektroprivreda Srbije i Republike Srpske, kao i za izgradnju malih hidrocentrala, koje su jako profitabilne i u čiju izgradnju mogu ući i manji investitori.

Prema njegovim riječima, snaga Republike Srbije leži u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji, tako da postoje značajni potencijali i resursi i za investiciona ulaganja u prehrambenoj industriji u BiH, što je svakako obostrani interes dviju država.

Ministar Zirojević uputio je poziv svim poslovnim ljudima u Srbiji, kao i Privrednoj komori i Savjetu stranih investitora Srbije da iniciraju i razvijaju efikasniju suradnju između gospodarstvenika i institucija na entitetskoj i lokalnoj razini vlasti u BiH, pri čemu uvijek mogu računati na podršku institucija BiH.