Svjetski dan zaštite okoliša

Prvi Svjetski dan zaštite okoliša(WED) zabilježen je 05. juna 1974. godine. Od tada, UNEP je pomogao u podizanju svijesti o rastućim ekološkim pitanjima kao što su iscrpljivanje ozonskog omotača, zagađenje i globalno zagrijavanje. Cilj WED-a je suočiti se s problemima okoliša i da ljude učine aktivnim faktorima poštenog i održivog razvoja. Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. juna.

Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana okoliša (WED) je na temu „obnavljanje ekosistema“ i fokusirat će se na resetiranje našeg odnosa s prirodom. Ovogodišnji slogan WED je „Daj svoj maksimum za život na zemlji“ - nultom tolerancijom prema nezakonitoj trgovini divljim vrstama.(„Go Wild for Life“ – Zero tolerance for the llegal wildlife trade.) Ekosistem u kojem živimo nužan je za zdravlje i opstanak nas kao i svih drugih vrsta.Stoga je odgovornost svake osobe, da se brine o okolišu, sada i ubuduće.Godina 1972. smatra se prekretnicom u rastu međunarodne politike zaštite okoliša. WED nije državni praznik, nego dan koji je namijenjen za fokusiranje na okoliš. Osnovala ga je Opća skupština UN-a 1972. godine na otvaranju Štokholmske konferencije o ljudskom okruženju, a nakon toga je usvojen Programa zaštite okoliša Ujedinjenih naroda. Manifestacije za svjetski dan okoliša se održavajusvake godine u različitim gradovima. Vlada i organizacije koje rade s UN-om potaknute su na organizaciju aktivnosti koje potvrđuju svoju predanost očuvanju i unaprjeđenju okoliša.Glavne boje na Svjetskom danu zaštite okoliša su prirodne boje koje prikazuju prirodu i Zemlju. WED je tokom godina izrastao u najveću globalnu platformu za javno informiranje o zaštiti okoliša i slave ga milioni ljudi širom svijeta.Ovogodišnji domaćin Svjetskog dana zaštite okoliša je Pakistan, dok je BiH bila zemlja domaćin 2013. godine, pod sloganom „Misli, jedi štedi“. Godina u kojoj smo sesuočilis više kriza, uključujući globalnu pandemiju i kontinuirane krize klime, prirode i zagađenja je 2020. Stoga, u 2021. godinimoramo poduzeti važne korake da pređemo iz krize u zacjeljenje imoramo prepoznati da je obnova prirode imperativ za opstanak naše planete i ljudske rase. Pandemija COVID-19 pokazala je koliko katastrofalne mogu biti posljedice gubitka ekosistema. Naredni desetogodišnji cilj UN-a jeste masovno povećati obnovu degradiranih i uništenih ekosistema u svrhu borbe protiv klimatske krize, sprječavanje gubitka miliona vrsta i poboljšanje snabdjevenošću vodom i drugim životnim sredstvima.Desetljće UN traje od 2021-2030. godine, što je ujedno i krajnji rok za ciljeve održivog razvoja, a vremenski raspored ključan za izbjegavanje najgorih uticaja klimatskih promjena prema mišljenju vodećih stručnjaka iz ove oblasti. Oživljavanje prirodnih ponora s ugljikom – kao što su šume i tresetišta, moglo bi pomoći u smanjenju jaza u klimatskim emisijama za 25% do 2030. Trenutno 3,2 milijarde ljudi (40%) svjetske populacije pati od kontinuirane degradacije ekosistema (npr. gubitkom pristupa plodnom tlu ili sigurnoj vodi za piće).Da bi se postigla obnova u potrebnom opsegu, moraju se uložiti poticaji i finansijska ulaganja u istraživanje i obrazovanje u preduzeća,kao i promjenanačina eksploatacije kopna i okeana. Pod vođstvom programa UN za okoliš (UNEP) i Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) UN-a, zajedno s podrškom partnera, osmišljen je plan da se spriječi i zaustavi gubitak i degradacija ekosistema širom svijeta. Cilj mu je da oživi stotine miliona hektara, pokrivajući kako kopnene tako i vodene ekosisteme. Nauka je jasna: sljedećih deset godina najvažnije su u borbi za sprječavanje klimatskih promjena i gubitka prirode i biološke raznolikosti. Započinjanjem desetljeća ekosistema od vitalne je važnosti da svi shvatimo i priznamo da je obnova globalna misija, ogroman zadatak koji je prevelik da bi ga mogla preuzeti bilo koja organizacija ili država. Takve inicijative podržavaju ambiciju i aktivnostipotrebnenacijama, preduzećima, međunarodnim organizacijama i pojedincima kako bi poboljšali egzistenciju ljudi, suprotstavili se klimatskim promjenama i započeli obnovu naših ekosistema koji se urušavaju.U Bosni i Hercegovini se Svjetski dan zaštite okoliša obilježava svake godine, uz značajan angažman udruženja za zaštitu okoliša. Međutim, zbog poštivanjapropisanih mjera za sprječavanje širenjavirusa COVID 19, neće biti javnih okupljanja, grupnih obilježavanja, promocija i proslava.Uprkos izazovima s kojima smo svi bili suočeni kao posljedicom globalne pandemije, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je u prethodnom periodu imalo različite i značajne aktivnosti i inicijative koje će doprinijeti boljem i zdravijem okolišu, te samim tim i svima nama. U ispunjenju međunarodnih obaveza a vezano za okoliš nastoji se ojačati saradnja s civilnim sektorom, nevladinim organizacijama, kao i s akademskom zajednicom u Bosni i Hercegovini.

Ovom prilikom ističemo da je Bosna i Hercegovina započela aktivnosti na pripremi cjelodržavne Strategije zaštite okoliša i Akcionog plana (BiH ESAP 2030+). Strategija zaštite okoliša i Akcioni plan pomoći će BiH u ispunjavanju obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju iz 2008. godine koji je BiH potpisala s EU. Jedan od ciljeva Strategije je i doprinos boljem ispunjavanju međunarodnih obaveza BiH u oblasti okoliša, uključujući Agendu 2030. i 17 ciljeva održivog razvoja. Ovaj dokument će, za relevantne organe, predstavljati ključni instrument za unaprjeđenje stanja okoliša u BiH i poboljšanje općeg zdravlja i dobrobiti sadašnjih i budućih generacija.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH želi vam sretan Svjetski dan zaštite okoliša!!!