Svjetski dan zaštite okoliša

Prvi Svjetski dan zaštite okoliša(WED) zabilježen je 05. lipnja 1974. godine. Od tada, UNEP je pomogao u podizanju svijesti o rastućim ekološkim pitanjima kao što su iscrpljivanje ozonskog omotača, zagađenje i globalno zagrijavanje. Cilj WED-a je suočiti se s problemima okoliša i da ljude učine aktivnim faktorima poštenog i održivog razvitka. Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. lipnja.

Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana okoliša (WED) je na temu „obnavljanje ekosustava“ i fokusirat će se na resetiranje našega odnosa s prirodom. Ovogodišnji slogan WED je „Daj svoj maksimum za život na zemlji“ - nultom tolerancijom prema nezakonitoj trgovini divljim vrstama.(„Go Wild for Life“ – Zero tolerance for the llegal wildlife trade.) Ekosustav u kojem živimo nužan je za zdravlje i opstanak nas kao i svih drugih vrsta.Stoga je odgovornost svake osobe, da se brine o okolišu, sada i ubuduće.Godina 1972. smatra se prekretnicom u rastu međunarodne politike zaštite okoliša. WED nije državni praznik, nego dan koji je namijenjen za fokusiranje na okoliš. Utemeljila ga je Opća skupština UN-a 1972. godine na otvaranju Štokholmske konferencije o ljudskom okruženju, a nakon toga je usvojen Programa zaštite okoliša Ujedinjenih naroda. Manifestacije za svjetski dan okoliša održavaju se svake godine u različitim gradovima. Vlada i organizacije koje rade s UN-om potaknute su na organizaciju aktivnosti koje potvrđuju svoju predanost očuvanju i unapređenju okoliša.Glavne boje na Svjetskom danu zaštite okoliša su prirodne boje koje prikazuju prirodu i Zemlju. WED je tijekom godina izrastao u najveću globalnu platformu za javno informiranje o zaštiti okoliša i slave ga milijuni ljudi širom svijeta.Ovogodišnji domaćin Svjetskog dana zaštite okoliša je Pakistan, dok je BiH bila zemlja domaćin 2013. godine, pod sloganom „Misli, jedi štedi“. Godina u kojoj smo sesuočilis više kriza, uključujući globalnu pandemiju i kontinuirane krize klime, prirode i zagađenja je 2020. Stoga, u 2021. godinimoramo poduzeti važne korake da pređemo iz krize u zacjeljenje imoramo prepoznati da je obnova prirode imperativ za opstanak našeg planeta i ljudske rase. Pandemija COVID-19 pokazala je koliko katastrofalne mogu biti posljedice gubitka ekosustava. Naredni desetogodišnji cilj UN-a jeste masovno povećati obnovu degradiranih i uništenih ekosustava u svrhu borbe protiv klimatske krize, sprečavanje gubitka milijuna vrsta i poboljšanje opskrbljenošću vodom i drugim životnim sredstvima.Desetljće UN traje od 2021-2030. godine, što je ujedno i krajnji rok za ciljeve održivog razvitka, a vremenski raspored ključan za izbjegavanje najgorih utjecaja klimatskih promjena prema mišljenju vodećih stručnjaka iz ove oblasti. Oživljavanje prirodnih ponora s ugljikom – kao što su šume i tresetišta, moglo bi pomoći u smanjenju jaza u klimatskim emisijama za 25% do 2030. Trenutačno 3,2 milijarde ljudi (40%) svjetske populacije pati od kontinuirane degradacije ekosustava (npr. gubitkom pristupa plodnom tlu ili sigurnoj vodi za piće).Da bi se postigla obnova u potrebitom opsegu, moraju se uložiti poticaji i financijska ulaganja u istraživanje i naobrazbu u poduzeća,kao i promjenanačina eksploatacije kopna i oceana. Pod vođstvom programa UN za okoliš (UNEP) i Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) UN-a, zajedno s potporom partnera, osmišljen je plan da se spriječi i zaustavi gubitak i degradacija ekosustava širom svijeta. Cilj mu je oživiti stotine milijuna hektara, pokrivajući kako kopnene tako i vodene ekosustave. Znanost je jasna: sljedećih deset godina najvažnije su u borbi za sprečavanje klimatskih promjena i gubitka prirode i biološke raznolikosti. Započinjanjem desetljeća ekosustava od vitalne je važnosti da svi shvatimo i priznamo da je obnova globalna misija, ogroman zadatak koji je prevelik da bi ga mogla preuzeti bilo koja organizacija ili država. Takve inicijative podržavaju ambiciju i aktivnostipotrebite nacijama, poduzećima, međunarodnim organizacijama i pojedincima kako bi poboljšali egzistenciju ljudi, suprotstavili se klimatskim promjenama i započeli obnovu naših ekosisustava koji se urušavaju.U Bosni i Hercegovini se Svjetski dan zaštite okoliša obilježava svake godine, uz značajan angažman udruga za zaštitu okoliša. Međutim, zbog poštivanjapropisanih mjera za sprečavanje širenjavirusa COVID 19, neće biti javnih okupljanja, grupnih obilježavanja, promocija i proslava.Uprkos izazovima s kojima smo svi bili suočeni kao posljedicom globalne pandemije, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je u prethodnom razdoblju imalo različite i značajne aktivnosti i inicijative koje će doprinijeti boljem i zdravijem okolišu, te samim tim i svima nama. U ispunjenju međunarodnih obveza a u svezi s okolišem nastoji se ojačati suradnja s civilnim sektorom, nevladinim organizacijama, kao i s akademskom zajednicom u Bosni i Hercegovini.

Ovom prilikom ističemo da je Bosna i Hercegovina započela aktivnosti na pripremi cjelodržavne Strategije zaštite okoliša i Akcionog plana (BiH ESAP 2030+). Strategija zaštite okoliša i Akcioni plan pomoći će BiH u ispunjavanju obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i priključenju iz 2008. godine koji je BiH potpisala s EU. Jedan od ciljeva Strategije je i doprinos boljem ispunjavanju međunarodnih obveza BiH u oblasti okoliša, uključujući Agendu 2030. i 17 ciljeva održivog razvitka. Ovaj dokument će, za relevantna tijela, predstavljati ključni instrument za unapređenje stanja okoliša u BiH i poboljšanje općeg zdravlja i dobrobiti sadašnjih i budućih generacija.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH želi vam sretan Svjetski dan zaštite okoliša!!!